Jajima nitko nije rekao da je inflacija usporila u prosincu na 13,1 posto s 13,5 posto iz mjeseca ranije, što joj je bilo prvo usporavanje od srpnja pretprošle godine.
Unatoč tom usporavanju, jajima su cijene skočile čak 65 posto, što je poskupljenje pet puta veće od razine inflacije, masti su u prosincu bile skuplje 44 posto, kruh 33 posto, smrznuta riba 37 posto, mlijeko i sir 34 posto, šećer 30 posto, jogurt 28 posto, tjestenine 24 posto, maslac 23 posto, meso 17 posto…
Najviše razine
Državni zavod za statistiku objavio je da je mjesečna stopa inflacije iznosila negativnih 0,3 posto, što je prvo smanjenje mjesečne stope inflacije u dvije godine, još od prosinca 2020. Inflacija je u prosincu blago usporila i iznosila je 13,1 posto, dok je mjesec dana ranije bila 13,5 posto, a u listopadu 13,2 posto. Radi se o najvišim razinama inflacije kakve nismo imali od uvođenja kune, koja je početkom ove godine otišla u povijest.
Cijele prošle godine inflacija je iznosila 10,8 posto, dok je preklani bila 2,6 posto.
Usporavanje inflacije u prosincu nije razlog za veliki optimizam, smatraju analitičari Raiffeisenbanke. Navode da je postupno usporavanje godišnjih stopa rasta bilo očekivano, na što su upućivali i podaci o kretanju potrošačkih cijena industrijskih proizvoda, gdje je u prosincu zabilježeno usporavanje na godišnjoj razini.
– Posebno je to važno kod kretanja cijena intermedijarnih dobara, gdje je također prekinut trend ubrzanja cijena, što može biti dobar indikator budućih kretanja cijena potrošačkih dobara, iako se to prelijevanje događa s određenim vremenskim odmakom.
Ipak, u okruženju i dalje visoke neizvjesnosti, prevelikog razloga za optimizam još nema budući da će se povišene, odnosno dvoznamenkaste razine inflacije zadržati i u prvim mjesecima 2023. Potom bi ipak trebala započeti lagana tendencija kretanja stopa prema nižim razinama.
Veliki ulazni troškovi
Međutim, značajan dio inflatornih pritisaka zadržat će se cijele 2023., kada očekujemo prosječnu stopu inflacije na razini većoj od 7,5 posto – ističu analitičari.
Da situacija s inflacijom nije za opuštanje, govori i Europska središnja banka, koja je u prosincu opet povećala ključne kamate. Iz te su banke naglasili da je inflacija i dalje pretjerano visoka i da predviđaju da će predugo ostati viša od ciljne razine. Zbog iznimne neizvjesnosti projekcije inflacije revidirane su znatno naviše i nova predviđanja kažu da će prosječna stopa inflacije dosegnuti 8,4 posto u 2022. i smanjiti se na 6,3 posto u 2023., na prosječno 3,4 posto u 2024. i 2,3 posto u 2025.
O rastu cijena hrane koji ne posustaje pa je u studenome dosegnuo 13,6 posto, iz Europske središnje banke kažu da se to događa zato što su se veliki ulazni troškovi u proizvodnji hrane prenijeli na potrošačke cijene. No, cjenovni pritisci su snažni u svim sektorima, djelomično zbog utjecaja velikih troškova energije u cijelom gospodarstvu.
– Fiskalne mjere kojima se kućanstvima nadoknađuju visoke cijene energije i inflacija trebale bi djelovati na smanjenje inflacije tijekom 2023. godine, a njihovo će ukidanje povisiti inflaciju. Premda se problem uskih grla u opskrbnim lancima postupno smanjuje, još pridonosi inflaciji, posebno pritiskom na rast cijena dobara.
Isto vrijedi i za ukidanje ograničenja povezanih s pandemijom: učinak potisnute potražnje, premda slabi, i dalje djeluje na povećanje cijena, osobito u uslužnom sektoru. Deprecijacija eura u 2022. i dalje se prenosi na potrošačke cijene. Jača rast plaća, kojemu pridonose snažna tržišta rada i određeni učinci kompenzacijskih mjera zbog visokih stopa inflacije.
Očekuje se da će se utjecaj tih čimbenika nastaviti, pa se u projekcijama iz prosinca 2022. predviđaju stope rasta plaća koje su znatno više od povijesnog prosjeka i pridonose rastu inflacije u cijelom projekcijskom razdoblju – navode iz Europske središnje banke.
Najveći doprinos
Najveći porast cijena od 19 posto hrvatska statistika je u prosincu zabilježila za hranu i bezalkoholna pića, koja su ujedno dala najveći doprinos stopi rasta inflacije od 4,93 postotna boda, cijene su bile 17 posto veće u restoranima i hotelima, za 16 posto porasle su cijene pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje te stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, odjeća i obuća skuplji su 12 posto, prijevoz osam posto…
Inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena u prosincu je u Hrvatskoj na godišnjoj razini bila veća 12,7 posto i prema dostupnim podacima europske statistike, samo su četiri zemlje imale veću inflaciju: Letonija koja je s 20,7 posto rekorderka u Uniji, Litva 20 posto, Estonija 17,5 i Slovačka sa stopom inflacije od 15 posto u prosincu.
Source: slobodnadalmacija.hr