Više su kredita hrvatske banke odobrile poduzećima i građanima u inozemstvu nego u većini županija u zemlji.
Samo u Zagrebu, na koji otpada gotovo 59 posto svih kredita što su u otplati u zemlji, kao i u četiri županije, Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj, Zagrebačkoj i Istarskoj, banke su krajem prošle godine odobrile više kredita nego inozemstvu.
Te je podatke o geografskoj distribuciji kredita objavila Hrvatska narodna banka (HNB) i prema njima su domaće banke krajem prošle godine imale u otplati ukupno 63,7 milijardi eura kredita, od čega su inozemnim dužnicima odobrile 3,68 posto ili 2,3 milijarde eura.
To je više kredita nego što ih otplaćuju građani i poduzetnici u Zadarskoj županiji koji duguju bankama milijardu i pol eura kredita ili 2,36 posto ukupnih kredita, u Dubrovačko-neretvanskoj ukupni krediti iznose 993 milijuna eura ili 1,26 posto, a u Šibensko-kninskoj 592 milijuna eura što je 0,93 posto svih kredita.
Erste: Samo za EU
Najmanje, 0,61 posto ili 388 milijuna eura banke su plasirale na područje Virovitičko-podravske županije. Čini li se nekom da je velik udjel inozemnih dužnika od 3,68 posto, trebao bi znati da se taj udjel značajno smanjio i upola je manji nego što je bio krajem 2018. godine.
Pitali smo domaće banke o inozemnim dužnicima i uvjetima koje moraju zadovoljiti za odobravanje kredita, kao i to bi li hrvatski državljani u inozemnim poslovnicama njihovih banaka majki mogli dobiti kredite… To nisu bila pitanja na koja su banke baš rado odgovarale. Neke nam nisu poslale ni odgovor.
Iz Erste&Steiermärkische banke su rekli da je stranim državljanima dostupan dio njihovih proizvoda i usluga, poput stambenih kredita, štednje i transakcijskih računa. Strani državljani, korisnici stambenih kredita Erste banke, dolaze iz raznih država, a od početka ove godine, kreditna ponuda dostupna je samo državljanima Europske unije.
– Tijekom prošle godine zabilježili smo blagi porast u segmentu stambenih kredita za strane državljane. Od ukupnog broja stambenih kredita u segmentu stanovništva, jedan posto čine stambeni krediti stranih državljana – kazali su u Erste banci. Navode i da postoje određene razlike u procesu podizanja stambenog kredita između stranih i hrvatskih državljana, a odnose se na izračun kreditne sposobnosti, visinu vlastitog učešća, kao i potrebnu dokumentaciju.
ZABA: Povećan interes
Vele, s obzirom na to da je iz perspektive banke rizik naplate kredita veći, ona može prema vlastitoj procjeni ne primati zahtjeve državljana za kreditima. Na pitanje o tome mogu li hrvatski građani dobiti kredite u nekoj inozemnoj članici njihove grupe, odgovorili su nam da se kreditne politike pojedinih banaka razlikuju od tržišta do tržišta, no općenito Erste Group načelno ne potiče kreditiranje klijenata koji nemaju prebivalište u zemlji u kojoj podižu kredit.
– Banka je tek odnedavno započela sa zaprimanjem zahtjeva za kreditiranjem stranih državljana zbog toga što smo primijetili povećan interes klijenata. Upiti se pretežno odnose na strane državljane iz zemalja EU-a. Uvjeti odobravanja kao i kod državljana Republike Hrvatske, ovise o nizu faktora i svakom klijentu se pristupa individualno – ističu iz OTP banke.
Dodaju još da svaka članica unutar njihove grupe odobrava kredite ovisno o aktima i zakonima svake pojedine članice.
U Raiffeisenbank su nam rekli da trenutačno u ponudi nemaju redovne kredite za strane državljane. Iz Zagrebačke banke kažu da kod njih kredite, i to isključivo stambene, mogu podići i hrvatski državljani koji su zaposleni u pograničnom području Republike Hrvatske ili koji u članici Europske unije nemaju prebivalište u Hrvatskoj ili u EU-u.
Zagrebačka banka, kako stoji na njezinim internetskim stranicama, ima specijalizirani centar koji posluje isključivo s klijentima nerezidentima, u kojem rade bankari koji govore više svjetskih jezika i na raspolaganju su za fizičke osobe koje imaju prebivalište u inozemstvu, diplomatska i konzularna predstavništva i predstavnike, strane organizacije i udruge, pravne osobe sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, za strane trgovce pojedince, obrtnike i druge fizičke osobe, strane organizacije te podružnice rezidentnih trgovačkih društava koje posluju u inozemstvu… Centar im nudi otvaranje računa u eurima, online bankarstvo i savjetovanje o poslovanju i ulaganju u Hrvatskoj.
Privredna: Do 350.000 eura
Privredna banka Zagreb na svojoj mrežnoj stranici navodi da odobrava stambene kredite do 350 tisuća eura za kupnju nekretnine u Hrvatskoj nerezidentima s redovnim primanjima u eurima i prebivalištem u članicama europodručja, kao i rezidentima s redovnim primanjima u eurima u članici europodručja. Obvezno je učešće od minimalno 30 posto kupoprodajne cijene nekretnine, iznos kredita ovisi o visini procijenjene vrijednosti nekretnine…
Ako je nekog ovo potaknulo na razmišljanja o tome može li zatražiti kredit u inozemstvu, pitanje je koliko se to isplati jer se kamate u tim zemljama povećavaju brže nego u Hrvatskoj. U prošloj su se godini, prema podacima Europske središnje banke udvostručile cijene stambenih kredita. Tako je prosječna kamata stambenog kredita s fiksnim početnim razdobljem otplate od jedne do pet godina u Hrvatskoj u siječnju bila 2,91 posto, dok je prije godinu dana bila 2,62 posto.
U Njemačkoj su stambeni krediti s kamatom fiksiranom do pet godina od lanjskog do ovogodišnjeg siječnja poskupjeli s prosječnih 1,35 posto na 3,80 posto kamate, u Italiji su im cijene porasle s 1,94 posto na 3,75 posto, a u Sloveniji s 1,66 posto na 3,76 posto. Niže kamate od Hrvatske u siječnju su u europodručju imale Malta i to 1,60 posto, Francuska 2,19 posto i Irska 2,85 posto.
Najskuplje kredite plaćaju u Letoniji i to 8,57 posto, ali su njima te cijene za razliku od drugih zemalja eurozone manje nego prije godinu dana kada su bile 9,28 posto, a cijene su pale i u Malti, u kojoj se prije godinu dana za stambene kredite prosječno plaćalo po 1,88 posto kamate.
Geografska distribucija
Za one koji se pitaju tko u današnje vrijeme može razmišljati o zaduživanju, odgovor nudi HNB u svojim podacima o geografskoj distribuciji kredita. Tako je 58,8 posto svih kredita odobrenih u zemlji odobreno dužnicima, građanima i nefinancijskim poduzećima na području grada Zagreba.
Od gotovo 64 milijarde eura kredita koliko su ih krajem prošle godine otplaćivali dužnici hrvatskih banaka, na zagrebačke adrese otpada 37,5 milijardi eura. Splitsko-dalmatinska županija s udjelom kredita od 5,2 posto slijedi Zagreb, a radi se o ukupnom kreditom dugu te županije od 3,3 milijarde eura, Primorsko-goranska županija s 4,4 posto udjela u ukupnim kreditima ili 2,9 milijardi eura, Zagrebačka s 4,1 posto udjela ili 2,6 milijardi eura i Istarska županija s četiri posto udjela ili 2,5 milijardi eura.
Na petome mjestu po geografskoj distribuciji hrvatskih banaka je inozemstvo s 3,68 posto udjela, a ispod inozemnih dužnika, s manjim udjelima su sve ostale hrvatske županije.
Zagreb se od svih županija i inozemstva izdvaja time što njegov udjel u ukupnim kreditima iz godine u godinu raste, krajem 2018. je iznosio 49 posto, a danas je već premašio 58 posto. Udjeli svih županija u odobrenim kreditima s kraja prošle godine bili su manji od udjela krajem svake od prethodne četiri godine, a i udjel inozemnih dužnika se u tom razdoblju prepolovio na današnjih 3,68 posto udjela.
Source: slobodnadalmacija.hr